U svijetu se danas obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja, a s tim problemom se sreće nažalost sve više ljudi, pa tako i sportista.
Nažalost, svaka osma osoba u svijetu, a to je milijardu ljudi, živi s zdravstvenim problemima vezanim za mentalno zdravlje, koji mogu uticati na njihovo fizičko zdravlje, njihovu dobrobit, način na koji se povezuju s drugima i njihov život.
Već smo ranije pisali o slučajevima poput Majkla Felpsa, Naomi Osake, Vejna Runija, a u međuvremenu se pojavilo još više sportista koji su bar na kratko prekinuli karijeru zbog lošeg mentalnog zdravlja.
Najviše je pažnje privukao španski košarkaš Riki Rubio, koji je odlučio da propusti Svjetsko prvenstvo i napravi pauzu od košarke. U seniorskom ritmu je od svoje 14 godine kada je debitovao u Endesa ligi, a već sa 17 je igrao protiv Amerikanaca u finalu Olimpijskih igara.
“Odlučio sam da prekinem profesionalne aktivnosti kako bih se posvetio mentalnom zdravlju. Želim da zahvalim Košarkaškom savezu Španije na podršci i što razumije moju odluku“ – kratko je naveo Rubio.
Odmah su uslijedile poruke i poruke podrške, prvo od njegovih višegodišnjih saigrača, pa i navijača Španije koji nisu bili ljuti na njega što neće igrati na ovom šampionatu. I tu se vidi ogroman napredak kod prihvatanja javnosti o takvim problemima. S druge strane bitno je i to što se neko poput Rubija odvažio da to javno prizna, jer je on uspješni sportista, osvojio je mnogo trofeja, finansijski se osigurao i smogao je snage da kaže da se ne osjeća mentalno dobro. Što znači da taj problem možemo imati baš svi i da je bitno da borimo.
Rubio je svjetski poznat sportista i zbog toga je dijelom dobio naklonost mase kao i razumijevanje, ali da li bi tako reagovali na nekog običnog čovjeka.
Ipak kod mnogih i dalje važi ono mišljenje da ako ne možeš da pokažeš gdje te boli – umišljaš. I ono čuveno da to ranije nije postojalo, da se ima previše slobodnog vremena itd. Da shvatite da je ovo realan problem, a to najbolje govori podatak da preko 14 odsto, ili približno osam miliona smrtnih slučajeva svake godine, može se pripisati mentalnim poremećajima.
O takvim problemima je tokom turnira u Banjaluci “Srpska open” pričao i srpski teniser Dušan Lajović. Tada je naveo jednu bitnu rečenicu, a to je da je ok kada nisi ok svaki dan.
“U Melburnu sam otvorio temu, direktno se odražava to, čuo sam da djelujem drugačije na terenu. Veliki korak za mene samog je da sam priznao sam sebi probleme. Imam želju da više kroz javnost govorim o tome, jer je to kod nas tabu tema. Pokušavam da neke stvari da na svoje probleme gledam kao na kapacitet za poboljšanje. Naučio sam da je najizraženije je da je OK da nisi OK svaki dan. To sam ranije zanemarivao, ali sada drugačije gledam na to. Ne možemo se svaki dan osjećati dobro, a kontrirati sam sebi je kontraproduktivno” – istakao je Lajović i nastavio:
“Rekao bi sebi ranije da krenem na psihoterapiju. Neke stvari se dese kako se dese. Ti ih uradiš kad možeš, ali mislim da je moj savjet mlađim igračima da mnogo više cijene vrijeme gdje su. Sada je sve drugačije nego kad smo mi odrasli. Mnogo manje im drži fokus jedna stvar, uticaj društvenih mreža je drugačiji. Nova generacija je odrasla uz telefone, a Nole i ja nismo, pa je ovima bitan imidž na društvenim mrežama, a Nole i Rafa imaju ljude koji brinu o tome”.
Kao što je Dušan tada naveo veliki je korak naprijed priznati sebi problem i to je apsolutno veoma bitno, jer kada sebi priznate da imate problem već ste napravili korak ka ozdravljenju. Simptomi depresivne epizode prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti su:
• depresivno raspoloženje prisutno najveći dio dana i skoro svaki dan u trajanju od najmanje dvije nedjelje
• gubitak interesovanja i zadovoljstva u aktivnostima koje normalno pružaju zadovoljstvo
• osjećanja samooptuživanja i krivice
• smanjena sposobnost mišljenja i koncentracije
• poremećaj spavanja bilo da je u pitanju nesanica ili pretjerano spavanje
• poremećaj apetita (smanjenje ili povećanje) sa odgovarajućom promjenom tjelesne težine
• promjene u psihomotornoj aktivnosti sa agitacijom ili retardacijom
• misli o smrti ili suicidu
Bitno je pričati s ljudima, ako primjetite da je nekome teško ponudite mu se da vam ispriča s čim se bori, jer će njemu sigurno biti lakše kada izbaci iz sebe svoje probleme, a i tokom priče će možda zaključiti neke bitne stvari do kojih se ne može doći razmišljanjem.
Bitno je shvatiti da oni kojima je stalo do vas da će vas uvijek saslušati. Ako i dalje imate strah od toga da se praktično ispovjedite o svojim problemima svom roditelju, prijatelju, najbolje riješenje je da odete kod stručnih lica. To zapamtite nije sramota i puno je bitnije da napravite taj korak za vaše bolje zdravlje, nego da opet strahujete od toga „šta će selo reći“.
Prema procjenama trenutno se minimum milijardu ljudi na svijetu bori s ovim problemom. Svako nosi neki svoj teret, neke svoje probleme, a taj teret se barem jednim dijelom može skinuti pričom.
Pričajte s ljudima!
Piše: Dejan Jovičić
