Sarajevo i Bosna i Hercegovina danas obilježavaju tačno 40 godina od otvaranja Zimskih olimpijskih igara.
Dugo su čelnici tadašnje Jugoslavije planirali, istraživali da li mogu da organizuju najveće svjetsko sportsko takmičenje. Od same ideje do podnošenja kandidature prošlo je sedam godina i tako se Sarajevo našlo na listi mogućih domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Lord Kilanin svečano je objavio 18. maja 1978. godine da je Sarajevo domaćin Igara. Odmah se krenulo u velike radove, a svi sportski objekti završeni su i opremljeni do jeseni 1982. godine.
Izgrađeno je olimpijsko selo Mojmilo, dvorana Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonice. Jahorina, Igman, Trebević, Bjelašnica i sam grad Sarajevo su bili domaćini takmičarima iz čitavog svijeta
U Igrama je učestvovalo 49 zemalja sa 1437 sportista u 39 disciplina, te 1254 trenera i rukovodioca. Pratilo ih je 7.825 akreditovanih novinara i tehničkog osoblja iz 760 novinskih redakcija i 67 TV kuća. Evidentirano je 696.000 gledalaca i 10.450 volontera.
Kao po običaju tako veliko takmičenje je privuklo i mnoge velike zvijezde. Počevši od samog zvaničnog plakata kog je dizajnirao jedan od najvećih umjetnika Endi Vorhol.
Poznati američki kantri pjevač Džon Denver je uoči Olimpijskih igara snimio dokumentarac o Jugoslaviji. Taj televizijski putopis, snimljen za američku televiziju ABC, prikazao je Sarajevo kroz njegove znamenitosti i ljude, ali i muziku. Takođe je među gostima bio i čuveni holivudski glumac Kirk Daglas.
Sa sportske strane ostaće upamćeno da je ceremonija otvaranja počela u 14.30h, olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić, a olimpijsku zakletvu u ime svih učesnika položio je skijaš Bojan Križaj, te u ime sudija Miodrag Perović.
Najuspješnija je bila Istočna Njemačka sa po devet zlatnih i srebrenih medalja, te šest bronzi. Najviše medalja je imao Sovjetski Savez i to 25, ali samo šest zlatnih.
Jedinu medalju za Jugoslaviju je 14. februara osvojio Jure Franko u veleslalomu. Ostaće dugo upamćeno to takmičenje na ovim prostorima, posebno nakon svega što se dogodilo nakon toga u godinama i decenijama koje su uslijedile.
Sada 40 godina kasnije, kako u svijetu, tako i u sportu važe neka druga pravila. Za organizaciju ovakvih takmičenja potrebne su milijarde i samo najbogatije države svijeta se odlučuju na domaćinstva Olimpijskih igara.
Ono što bi Bosna i Hercegovina sigurno mogla da uradi jeste da na ime ZOI 84 privuče pojedina takmičenja u zimskim sportovima, ali i tu je potrebno prvo uložiti sredstva, no teškim temama ne želimo završiti ovaj tekst.
Za kraj vam donosimo dokumentarac koji prikazuje kako je sve to izgledalo tih dana u Sarajevu.
