Zimski sportovi sve više brigu muče s vremenskim prilikama i već mnogi postavljaju pitanje održivosti, te same regularnosti takmičenja.
Klimatske promjene su primjetne sve više. Veoma često možemo čuti kako na nekim područijima gdje su se poplave dešavale svakih 50,100 godina, sada se dogode skoro svake godine. Ljeta su sve toplija, oluje sve jače i čovjek polako počinje “plaćati” svoje grijehe i nebrigu prema prirodi.
Priroda i sve vremenske promjene posebno utiču na zimske sportove i to se najbolje primjeti kroz posljednje sezone. Svjedoci smo da se dosta trka otkazuje zbog problema s vremenom, pa je tako samo od početka ove sezone otkazano šest trka.
Većinom su otkazivane trke u brzim disciplinama, gdje su problem stvarali jak vjetar i velike padavine i zbog toga su u muškoj konkurenciji održane samo dvije trke.
Još ranije je predsjednik Olimpijskog komiteta Tomas Bah istakao da će 2040. godine i kasnije otprilike samo deset država svijeta moći organizovati Zimske olimpijske igre.
Ovdje je više problema, a krenimo od toga da mnogi sportisti u zimskim sportovima imaju muke kako da organizuju pripreme. Većinom su prinuđeni da idu u Južnu Ameriku na glečere, jer svi oni koji su služili u Evropi za trening tokom ljeta su praktično nestali. I tu naravno sada kreće problem zvani finansije, jer ne mogu svi sebi priuštiti pripreme u Čileu ili Argentini.
“Pripreme su bile dosta teške s obzirom da je bilo problema s nedostatkom snijega. Početkom ljeta smo mislili da će biti dobri uslovi u Evropi i odlučili smo da ne idemo u Čile ili Argentinu, međutim kad smo već trebali početi s treningom nije bilo dovoljno snijega, a bilo je kasno za rezervaciju treninga u Čileu” – navela je, u intervjuu za MeridianSportBH skijašica iz Bosne i Hercegovine, Elvedina Muzaferija.
Onda mnoge države u regiji zbog toplog vremena tokom zime gubi pravo održavanja trka. Tako u ovoj sezoni nećemo moći gledati “Snježnu kraljicu” u Zagrebu, jer su prethodne dvije godine imali dosta problema s vremenom, tačnije temperature su bile iznad očekivanih.
A kada se već održi i ta sama trka, a vrijeme nije baš zimsko onda dolazi i samo pitanje regularnosti trka. Organizatori naravno daju svoj maksimum da staza bude što bolje spremljena, no ukoliko je toplo tu nastaju problemi.
Prije svega jer neće iste uslove imati oni koji su među prvih deset na startnoj listi i oni koji su među posljednjima. Snijeg dosta popusti, pojave se mnoge neravnine i sada je gotovo čista slučajnost da neki skijaš/ica s velikim startnim brojem naprave čudo u plasiraju se među prvih 30.
Naravno kada su u pitanju slalom i veleslalom tu je i druga trka, gdje se kreće od 30. ka prvom mjestu, no sami takmičari nemaju mogućnost da pokažu svoje najbolje izdanje i tu su na gubitku svi.
Već ranije je bilo dosta pritužbi da u Svjetskom kupu ima previše trka i da skijanje slabo koga zanima krajem oktobra. Posebno sada kada imamo pomenute probleme sa vremenom i sami čelni ljudi u ovom sportu bi trebali početi razmišljati u drugom pravcu.
Očigledno je da u Evropi ima dosta problema na samom početku sezone i zbog toga bi trebalo sam start premjestiti tamo gdje su uslovi bolji. Ono što je najveća ironija u svemu ovome što kao najveći spasioci djeluju države i područja gdje domaće stanovništo snijeg može vidjeti samo preko televizije.
Pretpostavljate da su to Dubai i Saudijska Arabija, koji u posljednje vrijeme ulažu basnoslovne sume novca u sport. Tako su oni izrazili želju da u budućnosti organizuju trke Svjetskog kupa, a naravno sve bi se to dešavalo u zatvorenom prostoru, gdje bi praktično bili svi idealni uslovi za skijaše.
No postavlja se pitanje dokle će to dovesti i da li će kroz koju deceniju samo zemlje koje imaju ogromna sredstva moći organizovati ovakva takmičenja, te da li ćemo Zimske olimpijske igre gledati u sred pustinje.
Pred ljudima iz skijanja i zimskih sportova generalno je veliki test u budućnosti kako održati sva takmičenja i generalno kako održati uopšteno skijanje uz ove uslove.
Nažalost sve je više sigurno da su sve manje šanse da na našim prostorima gledamo velika takmičenja, što pokazuje i ova zima, te temperature preko 15 stepeni u decembru.
Ostaje nada da će se stvari u budućnosti popraviti, ali sigurno neće same od sebe, prvo od brige za prirodu pa na dalje, jer sve počinje od nas.
Piše: Dejan Jovičić
